VepKar :: Texts

Texts

Return to list | edit | delete | Create a new | history | Statistics | ? Help

VERNIGORA Julia , LUTOHIN Stepan . Lapsile omištadud elo

VERNIGORA Julia , LUTOHIN Stepan

Lapsile omištadud elo

Veps
New written Veps
Suren Vägestusen jubileivodel openikad Šoutjärvespäi tahtoiba starinoita heiden školan pämehes, kudamb radoi jügedoil voinan vozil. Nece mez’Nikolai Zaharovič R’abkovom ozutez äjile.

Mäni äi vozid, om jo jüged löuta tedoid Nikolai Zaharovičan polhe. kitäm abus Šoutjärven eläjidedeližid školan openikoid da muzejan radnikoid. Mugažo löuzim erasid tedoid kactes azjbumagoid arhivoiš.
Nikolai Zaharovič sündui Piterin agjan Podporožjen rajonan Pid’ma-küläs. Pedagogižen opišton jäl’ghe hän oli oigetud Šoutjärven rajonaha, kus tegihe ühteks ezmäižiš opendajišpäi Mecantaga- da Matvejan Sel’g-küliš. Sid’ Nikolai Zaharovič tegihe Šoutjärven školan pämeheks.
Vodel 1939 hän päzui opendamhas Piterin pedagogižehe üläopištoho, no ei ehtind lopta sidä, sikš ku zavodihe voin. Nikolai Zaharovičal oli jaugoiden kibu, sikš hän ei lähtend frontale. Voinan augotišes hän oli evakuoitud ühtes armotomiden lapsidenke Permin agjan Kazanka-külähä. Sigä Nikolai Zaharovič ohjanzi Karjalan lapsiden pertid. Siloi oli äi jügedusid: pidi holduda lapsiš, ecta heiden täht sobid, sömäd Lapsed läžuiba paksus. Nenil vozil lujas abuti jur’kazvmusiden kazvatand linmal. Kezal keratihe muiktoid, česnokoid, sihlaižid, sügüzelmarjoid da babukoid. Lapsiden kodin pämez’ pani kaik ičeze väged da energijad radho.
Voinan jäl’ghe Nikolai Zaharovič pördihe Šoutjärvehe. Vozil 1945–1962 hän radoi mantedon opendajan da udes oli školan pämehen. Siloi Šoutjärven školas openzihe lapsed erazvuiččiš külišpäi. Vanhembiden klassoiden openikad eliba internatas. Nenil vozil školas ei täudund openduztarbhuzid, sädoid, sömäd Kacmata ičeze läžundaha školan pämez’ ajeli külidme, sai tedoid openikoiden elon oloiš, sid’ Rahvahan opendusen rajonan erištos pakiči abud ičeze openikoiden täht. Tedištim, miše nenil jügedoil vozil openduz vanhembiš klassoiš oli maksuline – 150 rubl’ad openduzvodes.
Nikolai Zaharovič R’abkov oli ozutesen äjile: oiged da vastusenpidäi. Hän ei žalleičend ičeze aigad da tervhut lapsiden täht. Lapsedki lujas armastiba händast. Üks’ Nikolai Zaharovičan openikoišpäi om Svetlana Pas’ukova, toineNina Rembot. Molembad openzihe hüvin da tegihe opendajikš.
Školas lapsid harjenzoittihe manradho. Linma školanno oli satusekaz. Sigä kazvatadihe tikvoid, kabačkoid, kapustoid, pomidoroid da eskai kukuruzoid. Kaik nece oli liža sömsijan sömäks. Openikad abuteliba külän eläjile: haugoiba haugoid, kandišiba vet, haravoičiba heinäd. Mugažo lapsed radoiba kolhozoiden pöudoil. Joudajal aigal Nikolai Zaharovič navedi kävuda lapsidenke kinoho. A školehtoil hän tarkišteli, kut lapsed kargaidaba.
Küläs kaik navediba Nikolai Zaharovičad. Hänenke oli mel’he pagišta i norile, i lapsile, i aigvoččile. Hän ehti kaiked: kazvatada lapsid, rata napernas, olda hüvätabaižen, holekahan ristitun nenil jügedoil vozil.