ВепКар :: Тексты

Тексты

Вернуться к просмотру | Вернуться к списку

Se oli d’ügei dielo

История изменений

18 октября 2022 в 11:18 Нина Шибанова

  • изменил(а) текст
    Dmitrii Mihailovič, sinul eigo tullut nähtä splavnoloi nenii boonuu da golofkaa?^ Midbo ned ollah? A golofkoa kui ei [tullut nähtä], golofku on, ennehäi eulluh kaat’eriloi nimidä. Golofkoilhai produktat viettih. Golofkal oli harčovoi, nazivaiččih, golofkal kai oldih. I toože košeliloi viettih golofkoil. Golofkoi, se kuivoa partu, oploat’inoa, semmostu kuivua, žerd’uogua sie, enämbüöl’l’eh staraiteh silloi. Kuunne kuuzinegi hüvä on, vee [viey] häi ei muga vettü, kuuzine. Kuivaz kuuzes azutah häi, miittuine pidäü. On golofku pošti tämäm pertin levehütteh i pitkü. Sie oli varottu, sie oli hebo. Sie rahvastu oli hengie kuuzi-seiččei, kümmenessäh daaže. Vod ajetah händü sovvol, silloi toko ajelta pidi. Se oli d’ügei dielo, kon’ešno. Ajetah, d’uakkeri lükätäh, sid d’o sumoa händü vorot’itah sih, golofkassah. Sid opad’ iel’l’eh poikki järvie niile golofkoil perelistih [perevezittih]. Kačo, hod meijjen toaz oli Mišinjärvi kačo tobju, seiččei kilometrii pitky, počti vediä händü Šuojus tiä, kudai Salminiškaspäi kirbuo da sid iel’l’eh toane Petroskoil’e niil golofkoil kai viettih, perevozittih. Oled sinä jovel ollut? Mibo se on peränsordamine ? Peränsordamine on, konzu perä že proijjiu, diäü sinne kedä kunnegi rannoile diäü [partu]. Sie perän kudai sordamaz on, ga se tiedäü, jo očiščajed händü eäres, štobi puhtahakse meniz mat’erjualu kai d’ogeh.^ Se peränsordamine on. A kuduat ollah bojevoit splavšiekad, ga ned oldih na nosu, kon’ešno. Šeizottih koskiloil, zalomil, libo midä tahto, häin on gotovoi peästämäh da i. Ed olluh nikonzu peräl? Ed ole nähnün? En ole.^ En, en. Oi, häi on strašnoi dielo. Oli specialistad semmoized, nittäh meidü, značid zagorodii neččih Šuojund’oven vid’d’el kilometril, gu zalomii enämbäl daže vid’d’el, pošti Kindahankoskez zavodii, i meijjen järvessäh. Se oli zalomu puuloin korgevus. Nosti semmoizen zaloman, sid händü piästettih kaksi kuudu pri pomoši zrivov. Se zrivaijja pidi. Sid mat’erjualua miez mi portiiheze. Sid, kačo, onhai kudai se glavnoi splavšiekku, sid gu mänöü, zaloman loadiu, sid heitäh alah. Sit pidäü miz on pričin tid’d’ustoa se. Ühtem parren kunnetahto čikeniu, kiveh libo mihtahto, sid momentom suma tulou piälpäi, sid keriäü sih, ed ehti nimidä. A vot sid on semmostu splauššiekkoa, ku menöü, sen ottau, glavnoi kuz on sie, ottau da i sil’l’e piäl’e hüppiä parrel da ajau. Vai piä juhkau koskes. Ühtel parrel [ajau]. Sid vie gu suma l’ähtöü, koverkom d’äl’l’es tulemah, sid lomineh menöü! Oli vojevoidu splavšiekkoa ül’en. Da i minä ajoin parzil. Da ni en moine boikoi olluh ga, muga ajua tuli, ükskai ajoin.

18 октября 2022 в 10:35 Нина Шибанова

  • изменил(а) текст
    Dmitrii Mihailovič, sinul eigo tullut nähtä splavnoloi nenii boonuu da golofkaa?^ Midbo ned ollah? A golofkoa kui ei [tullut nähtä], golofku on, ennehäi eulluh kaat’eriloi nimidä. Golofkoilhai produktat viettih. Golofkal oli harčovoi, nazivaiččih, golofkal kai oldih. I toože košeliloi viettih golofkoil. Golofkoi, se kuivoa partu, oploat’inoa, semmostu kuivua, žerd’uogua sie, enämbüöl’l’eh staraiteh silloi. Kuunne kuuzinegi hüvä on, vee [viey] häi ei muga vettü, kuuzine. Kuivaz kuuzes azutah häi, miittuine pidäü. On golofku pošti tämäm pertin levehütteh i pitkü. Sie oli varottu, sie oli hebo. Sie rahvastu oli hengie kuuzi-seiččei, kümmenessäh daaže. Vod ajetah händü sovvol, silloi toko ajelta pidi. Se oli d’ügei dielo, kon’ešno. Ajetah, d’uakkeri lükätäh, sid d’o sumoa händü vorot’itah sih, golofkassah. Sid opad’ iel’l’eh poikki järvie niile golofkoil perelistih [perevezittih]. Kačo, hod meijjen toaz oli Mišinjärvi kačo tobju, seiččei kilometrii pitky, počti vediä händü Šuojus tiä, kudai Salminiškaspäi kirbuo da sid iel’l’eh toane Petroskoil’e niil golofkoil kai viettih, perevozittih. Oled sinä jovel ollut? Mibo se on peränsordamine ? Peränsordamine on, konzu perä že proijjiu, diäü sinne kedä kunnegi rannoile diäü [partu]. Sie perän kudai sordamaz on, ga se tiedäü, jo očiščajed händü eäres, štobi puhtahakse meniz mat’erjualu kai d’ogeh.^ Se peränsordamine on. A kuduat ollah bojevoit splavšiekad, ga ned oldih na nosu, kon’ešno. Šeizottih koskiloil, zalomil, libo midä tahto, häin on gotovoi peästämäh da i. Ed olluh nikonzu peräl? Ed ole nähnün? En ole. En, en. Oi, häi on strašnoi dielo. Oli specialistad semmoized, nittäh meidü, značid zagorodii neččih Šuojund’oven vid’d’el kilometril, gu zalomii enämbäl daže vid’d’el, pošti Kindahankoskez zavodii, i meijjen järvessäh. Se oli zalomu puuloin korgevus. Nosti semmoizen zaloman, sid händü piästettih kaksi kuudu pri pomoši zrivov. Se zrivaijja pidi. Sid mat’erjualua miez mi portiiheze. Sid, kačo, onhai kudai se glavnoi splavšiekku, sid gu mänöü, zaloman loadiu, sid heitäh alah. Sit pidäü miz on pričin tid’d’ustoa se. Ühtem parren kunnetahto čikeniu, kiveh libo mihtahto, sid momentom suma tulou piälpäi, sid keriäü sih, ed ehti nimidä. A vot sid on semmostu splauššiekkoa, ku menöü, sen ottau, glavnoi kuz on sie, ottau da i sil’l’e piäl’e hüppiä parrel da ajau. Vai piä juhkau koskes. Ühtel parrel [ajau]. Sid vie gu suma l’ähtöü, koverkom d’äl’l’es tulemah, sid lomineh menöü! Oli vojevoidu splavšiekkoa ül’en. Da i minä ajoin parzil. Da ni en moine boikoi olluh ga, muga ajua tuli, ükskai ajoin.

18 октября 2022 в 10:15 Нина Шибанова

  • создал(а) текст
  • создал(а) перевод текста
  • создал(а) текст: Dmitrii Mihailovič, sinul eigo tullut nähtä splavnoloi nenii boonuu da golofkaa? Midbo ned ollah? A golofkoa kui ei [tullut nähtä], golofku on, ennehäi eulluh kaat’eriloi nimidä. Golofkoilhai produktat viettih. Golofkal oli harčovoi, nazivaiččih, golofkal kai oldih. I toože košeliloi viettih golofkoil. Golofkoi, se kuivoa partu, oploat’inoa, semmostu kuivua, žerd’uogua sie, enämbüöl’l’eh staraiteh silloi. Kuunne kuuzinegi hüvä on, vee [viey] häi ei muga vettü, kuuzine. Kuivaz kuuzes azutah häi, miittuine pidäü. On golofku pošti tämäm pertin levehütteh i pitkü. Sie oli varottu, sie oli hebo. Sie rahvastu oli hengie kuuzi-seiččei, kümmenessäh daaže. Vod ajetah händü sovvol, silloi toko ajelta pidi. Se oli d’ügei dielo, kon’ešno. Ajetah, d’uakkeri lükätäh, sid d’o sumoa händü vorot’itah sih, golofkassah. Sid opad’ iel’l’eh poikki järvie niile golofkoil perelistih [perevezittih]. Kačo, hod meijjen toaz oli Mišinjärvi kačo tobju, seiččei kilometrii pitky, počti vediä händü Šuojus tiä, kudai Salminiškaspäi kirbuo da sid iel’l’eh toane Petroskoil’e niil golofkoil kai viettih, perevozittih. Oled sinä jovel ollut? Mibo se on peränsordamine ? Peränsordamine on, konzu perä že proijjiu, diäü sinne kedä kunnegi rannoile diäü [partu]. Sie perän kudai sordamaz on, ga se tiedäü, jo očiščajed händü eäres, štobi puhtahakse meniz mat’erjualu kai d’ogeh.^ Se peränsordamine on. A kuduat ollah bojevoit splavšiekad, ga ned oldih na nosu, kon’ešno. Šeizottih koskiloil, zalomil, libo midä tahto, häin on gotovoi peästämäh da i. Ed olluh nikonzu peräl? Ed ole nähnün? En ole. En, en. Oi, häi on strašnoi dielo. Oli specialistad semmoized, nittäh meidü, značid zagorodii neččih Šuojund’oven vid’d’el kilometril, gu zalomii enämbäl daže vid’d’el, pošti Kindahankoskez zavodii, i meijjen järvessäh. Se oli zalomu puuloin korgevus. Nosti semmoizen zaloman, sid händü piästettih kaksi kuudu pri pomoši zrivov. Se zrivaijja pidi. Sid mat’erjualua miez mi portiiheze. Sid, kačo, onhai kudai se glavnoi splavšiekku, sid gu mänöü, zaloman loadiu, sid heitäh alah. Sit pidäü miz on pričin tid’d’ustoa se. Ühtem parren kunnetahto čikeniu, kiveh libo mihtahto, sid momentom suma tulou piälpäi, sid keriäü sih, ed ehti nimidä. A vot sid on semmostu splauššiekkoa, ku menöü, sen ottau, glavnoi kuz on sie, ottau da i sil’l’e piäl’e hüppiä parrel da ajau. Vai piä juhkau koskes. Ühtel parrel [ajau]. Sid vie gu suma l’ähtöü, koverkom d’äl’l’es tulemah, sid lomineh menöü! Oli vojevoidu splavšiekkoa ül’en. Da i minä ajoin parzil. Da ni en moine boikoi olluh ga, muga ajua tuli, ükskai ajoin.